Uvođenje obaveze popunjavanja imovinskog kartona u Izborni zakon BiH trebalo je stvoriti utisak transparentnosti izabranih zvaničnika prema građanima i biračima. U praksi, jedino čemu takve informacije služe je da ih mediji periodično objavljuju u svojim izvještajima, a građani komentarišu na portalima i društvenim mrežama gdje koji političar ima stan, kuću, vikendicu
Krajnji rok do kojeg izabrani politički dužnosnici u Bosni i Hercegovini moraju predati svoje imovinske kartone Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH ističe “ovih dana”. Tako su nam rekli u CIK-u, ne navodeći tačan datum isteka tog roka, ali uz napomenu da su podsjetili političare na njihovu zakonsku obavezu da dostave podatke o svojoj imovini.
U Centralnoj izbornoj komisiji nisu nam mogli reći ni koji je tačan broj političara koji još nisu dostavili imovinske kartone. Kažu, treba sačekati istek roka.
Po zakonu, izabrani dužnosnik koji ne dostavi imovinski karton CIK-u može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 maraka, pojašnjava Maksida Pirić, glasnogovornica CIK-a.
– Prije nego što pokrenemo postupke i eventualno izreknemo kazne, upozorimo ih da ispoštuju zakonsku normu jer zna se desiti da oni te kartone dostave službi u instituciji gdje imaju mandat, a da služba to nama ne proslijedi na vrijeme. Rok od 15 dana koji smo ostavili dužnosnicima izabranim na posljednjim izborima upravo teče – kaže Pirić.
Broj političara koji ne dostavljaju imovinske kartone CIK-u nije veliki, navodi Pirić. Pored onih koji su izabrani na posljednjim izborima, obavezu da dostave nove imovinske kartone imaju i političari iz prethodnog saziva kojima je mandat istekao.
Prema Izbornom zakonu BiH, svaki izabrani dužnosnik dužan je prijaviti ukupan iznos i izvor prihoda iz prethodne godine te vrijednost imovine koja je veća od 5.000 KM: kuće, stanove, zemljišta, preduzeća, poslovne prostore i automobile. Dužni su prijaviti i ušteđevinu, iznos na bankovnim računima, vrijednost dionica, obveznica, dugovanja i kredite. Imovinski kartoni, također, sadrže i podatke o imovini članova najuže porodice političara.
No, postavlja se pitanje u čemu je uopće svrha podnošenja imovinskih kartona, koje CIK objavljuje na svojoj web stranici?
Tačnost podataka navedenih u imovinskim kartonima CIK ne provjerava, a to također nije obaveza bilo koje druge institucije. Osim toga, političar koji ne želi da dostavi imovinski karton za to može platiti samo novčanu kaznu, ali tu se sankcija završava. Dakle, ukoliko neko ne želi da javnost ima uvid u njegovu imovinu i spreman je “žrtvovati” nekoliko stotina maraka, može jednostavno izbjeći tu obavezu.
Uvođenje obaveze popunjavanja imovinskog kartona u Izborni zakon BiH trebalo je stvoriti utisak transparentnosti izabranih zvaničnika prema građanima i biračima. No, u praksi, jedino čemu takve informacije služe je da ih mediji periodično objavljuju u svojim izvještajima, a građani komentarišu na portalima i društvenim mrežama gdje koji političar ima stan, kuću, vikendicu
– Nema nikakvih provjera, to je jednostavno zakonska norma. Obaveza podnošenja imovinskih kartona odnosi se samo na izabrane zvaničnike. Zakon nije obuhvatio, recimo, članove Vijeća ministara i vlada, nego samo one koji se direktno biraju na izborima – kaže Pirić.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je 2015. godine objavio istraživanje o neprijavljenoj imovini bh. političara. Prema evidenciji CIN-a, vrijedne nekretnine u svojim imovinskim kartonima nisu prijavili Nikola Špirić, Bakir Izetbegović, Fahrudin Radončić, Zlatko Lagumdžija, Esed Radeljaš Niko od njih za to nije odgovarao.
Vlada Kantona Sarajevo nedavno je najavila usvajanje Zakona o prijavljivanju, utvrđivanju porijekla i kontroli imovine izabranih i imenovanih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u KS. Analizirajući nacrt ovog zakona, iz organizacije Transparency International naveli su, između ostalog, da iako je u javnosti najavljen kao Zakon o ispitivanju porijekla imovine, Nacrt koji je upućen u proceduru ne tretira pitanje ispitivanje porijekla imovine, “već se uglavnom bavi obavezom dužnosnika da podnose izvještaje o imovini, te nadležnostima Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom KS u smislu prikupljanja izvještaja i njihove samo djelimične provjere”. (Faktor)
