Korupcija i organizovani kriminal se smatraju “rak ranom” u zemljama Zapadnog Balkana i zato se traži od svake zemlje da ojača napore u suzbijanju tih pojava.
To stoji u izvještaju o napretku država ovog dijela Evrope u pregovorima sa Evropskom unijom, koji je u utorak, 6. oktobra, Evropska komisija (EK) predstavila u Briselu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Radi se o dubinskoj analizi evropskih institucija o stanju u onim državama koje nastoje da se pridruže evropskom bloku. Na ovom dokumentu EK radi godinu dana i u sačinjavanju analize doprinose zvanični izvori kako u vlastima respektivnih država, tako i iz opozicije i civilnog društva. Poseban doprinos u izvještajima imaju predavništva EU u zemljama.
BiH bez napretka u oblasti pravosuđa
Tokom većeg dijela izvještajnog perioda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine bila je blokirana iz političkih razloga, što je rezultiralo zaostatkom u donošenju zakona, a Vijeće ministara BiH radilo je u tehničkom mandatu sve do imenovanja nove Vlade, koja se formirala tek u decembru 2019. godine, 14 mjeseci nakon opštih izbora.
Osim toga u izveštaju EK se podvlači da je Vlada Federacije BiH, jednog od dva entiteta, i dalje u tehničkom mandatu.
Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) u predmetima Sejdić-Finci te sličnim slučajevima. Podsetimo, Savet Evrope je još 2010. odredio da se presuda Suda u Strazburu po ovom pitanju, a koje se tiče ograničenja mogućnosti svim građanima BiH da se zbog etničkog pitanja kandiduju na izborima u toj državi, stavi na listu pitanja koje zemlja mora da sprovede.
Nije postignut napredak u poboljšanju Izbornog zakona u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih partija. Osim što se konstatuje da su stvoreni uslovi za održavanje izbora u Mostaru, prvi put od 2008. godine, dodaje se nije postignut napredak u osiguranju povoljnog okruženja za civilno društvo.
Napominje se i da BiH tek u ranoj fazi reforme javne uprave (PAR), ali i pravosuđa. Precizira se da u oblasti pravosuđa nije postignut napredak u ovoj oblasti.
Znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za povratak povjerenja građana u pravosuđe, počevši od vjerodostojnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nosilaca pravosudnih funkcija.
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi i kada je u pitanju suzbijanje i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, a u izvještaju se navodi da nije ostvaren napreda u odnosu na preporuke iz 2019.
"Korupcija je i dalje rasprostranjena i direktno utiče na svakodnevni život građana", konstatuje se.
Po pitanja mjera koje se preduzimaju, konstatuje se da su finansijske istrage i zaplijena imovine su uglavnom neučinkovite, kontakt sa Europolom (Evropska agencija za policijska pitanja) još uvijek nije operativan, a nisu preduzeti ni koraci za uspostavljanje saradnje sa Eurojustom (Evropska agencija za saradnja u suzbijanju kriminala).
EK podvlači i da BiH mora poboljšati svoj kapacitet i nastaviti napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom. Što se tiče osnovnih prava, između ostalog, pozdravlja se odluka Ustavnog suda BiH o ukidanju odredbu o smrtnoj kazni u ustavu entiteta Republike Srpske, kao i to što je prva LGBTI parada ponosa održala se mirno u Sarajevu.
Izazovi ostaju u pogledu slobode okupljanja, posebno u Republici Srpskoj.
Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja politička prava i kako bi se prevazišla praksa 'dvije škole pod jednim krovom' i osiguralo inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve.
Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja medija i zaštiti novinara osiguranjem odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te osiguravanjem finansijske održivosti javnog RTV sistema.
EU je pružila značajnu podršku Bosni i Hercegovini u upravljanju migracijama. EU poziva vlasti Bosne i Hercegovine da hitno poduzmu sve potrebne mjere kako bi spriječile razvoj humanitarne krize.
EU takođe očekuje da se kršenja zakona pravilno istraže. Bosna i Hercegovina mora osigurati efikasnu koordinaciju, na svim nivoima, upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.
Što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je postigla ograničen napredak i nalazi se u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Kvalitet ekonomskog upravljanja trpio je zbog kašnjenja u formiranju vlade i nedovoljne saradnje na entitetskom i državnom nivou, parališući, između ostalog, napredak ka poboljšanju poslovnog okruženja kojeg koče značajne slabosti, uključujući postupke ulaska i izlaska sa tržišta, vladavine zakona i nadzorne i regulatorne institucije.
Ekonomskom rastu pogodovala je snažna domaća potražnja, koja je odražavala znatne prilive doznaka radnika i nisku inflaciju. Javni sektor je ostao prevelik i neefikasan. Financijski sektor je ostao stabilan, a krediti su se povećali, dok je nezaposlenost pala, dijelom i zbog značajnog odljeva radne snage. Međutim, ekonomski utjecaj COVID-19 doveo je do naglog pada ekonomske aktivnosti i značajnog pogoršanja na tržištu rada.
Ukupni kvalitet obrazovanja i dalje je nizak, dok mjere za poboljšanje transportne i energetske infrastrukture ostaju nedovoljne.
Bosna i Hercegovina je nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose. Postignut je napredak u usklađivanju sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i treba ga dalje nastaviti.
