Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo uskoro će se naći pred zastupnicima Skupštine KS; o najvažnijim odredbama ovog zakona i načinu na koji će se on provoditi za Faktor govori kantonalna ministrica pravde Lejla Brčić.
Vlada Kantona Sarajevo utvrdila je prošle sedmice prijedlog Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u KS. Zakon će se sredinom mjeseca naći pred zastupnicima u Skupštini Kantona Sarajevo, a iz kantonalne Vlade istakli su kako očekuju da će dobiti jednoglasnu podršku za njegovo donošenje.
Premijer Kantona Sarajevo i članovi Vlade, zastupnici Skupštine, gradonačelnik i općinski načelnici, direktori i zamjenici direktora agencija, fondova, javnih preduzeća, javnih ustanova i institucija, kao i svi drugi javni funkcioneri u Kantonu, bit će obavezni dostaviti sve podatke o svojoj pokretnoj i nepokretnoj imovini čija vrijednost prelazi 5.000 KM. Također, morat će prijaviti dionice, akcije i obveznice i druge vrijednosne papire u zemlji i inostranstvu, bankovne depozite, izvor i visinu godišnjih novčanih prihoda, finansijske obaveze, kao i imovinu bliskih srodnika.
Prema riječima kantonalne ministrice pravde i uprave Lejle Brčić, ključni ciljevi donošenja ovog zakona su osiguranje većeg stepena transparentnosti i zaštita integriteta javne funkcije, sprječavanje koruptivnog djelovanja za vrijeme obavljanja javne funkcije, kao i sprječavanje nezakonitog bogaćenja. Svi podaci iz prijava o imovini javnih dužnosnika, izuzev jedinstvenog matičnog broja, biti će javno dostupni putem uspostavljenog registra.
- Veoma značajno je napomenuti da smo, prilikom izrade i utvrđivanja prijedloga Zakona, konsultovali stručnu zajednicu, a po pitanju zaštite ličnih podataka smo održali više sastanaka sa predstavnicima Agencije za zaštitu ličnih podataka, uvažili sve sugestije koje su nam dali i mogu reći da prijedlog Zakona, u formi u kojoj je upućen u skupštinsku proceduru, osigurava poštivanje svih standarda i principa zaštite prava na privatnost. Ono što stalno ponavljam, a što svaki nosilac javne funkcije mora imati na umu je da javni interes moramo staviti ispred privatnog interesa, ukoliko obnašamo javnu funkciju. Pored ugleda, časti i benefita koje javna funkcija sa sobom nosi, odricanje od jednog dijela prava na privatnost je svakako nužna i neminovna posljedica bavljenja javnim poslom - kaže za Faktor ministrica Brčić.
Prijedlogom Zakona također je predviđeno da nosilac javne funkcije ne može tražiti, niti primiti poklone ili druge pogodnosti za sebe, niti za svoje srodnike za obavljanje svojih dužnosti, kao ni poklone koji utiču ili mogu uticati u obavljanje njegovih dužnosti, osim protokolarnih poklona.
- Poklonom u smislu ovog zakona smatra se lična korist u vezi sa vršenjem javne dužnosti, a podrazumijeva: stvari, prava, usluge bez naknade, te neku drugu ličnu korist datu ili obećanu nosiocu javne funkcije. Poklon u vrijednosti do 200,00 KM nosioci javne funkcije mogu zadržati i ne trebaju ga prijaviti – navodi se u prijedlogu Zakona.
Nosilac javne funkcije ne smije primiti novac, ček ili drugi vrijednosni papir bez obzira na iznos, a slučaju sumnje o vrijednosti poklona, dužan je zatražiti račun od davaoca poklona. U slučaju nesrazmjera između prihoda i imovine, kao i osnova sumnje u istinitost podataka i zakonitost načina na koji je imovina stečena, Ured za borbu protiv korupcije koji je nadležan za provedbu Zakona dužan o tome obavijestiti nadležno tužilaštvo i druge nadležne organe, među kojima su poreske inspekcije i SIPA.
Kada su u pitanju imovinski kartoni koje političari podnose Centralnoj izbornoj komisiji, činjenica je da u tim kartonima oni praktično mogu napisati šta žele i ukoliko su podaci neistiniti, za to ne snose nikakve sankcije, niti je bilo ko zadužen da ispituje porijeklo njihove imovine. Ministricu Brčić pitali smo hoće li ovaj Zakon u tom smislu donijeti drugačija rješenja?
Stručna zajednica je stava da odredbe o imovinskim kartonima ne trebaju biti dijelom Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i već su pokretane inicijative za izmjene tih zakonskih odredbi. Istina je da imovinske kartone koje izabrani dužnosnici prijavljuju Centralnoj izbornoj komisiji, niko ne provjerava i zbog toga imamo visok stepen nepovjerenja javnosti. Dodatni problem je i što se podaci iz imovinskih kartona ne objavljuju. Upravo rukovodeći se lošim rješenjima koja imamo u našoj pravnoj praksi, ali i dobrim rješenjima koje imamo u regionu, primjera radi u Crnoj Gori, našim kantonalnim zakonom smo predvidjeli tijelo koje će vršiti provjere, konkretno Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom.
Davanje nadležnosti za provođenje i kontrolu nad ovim Zakonom upravo Uredu je u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravnim standardima uspostavljenim konvencijama koje regulišu ova pitanja, prvenstveno u skladu sa Konvencijom UN protiv korupcije, ali i u skladu sa domaćim zakonodavstvom, i to Zakonom o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Državnom strategijom za borbu protiv korupcije za period 2015-2019, kao i drugim važećim propisima. Važno je napomenuti da trenutno, pod pozitivnim pritiskom međunarodne zajednice i Agencije za prevenciju i koordinaciju borbe protiv korupcije, i drugi nivoi vlasti pristupaju transformaciji ad hoc tijela za borbu protiv korupcije u institucionalno uspostavljena tijela kako je to riješeno u Kantonu Sarajevo – navodi Lejla Brčić.
Za one koji ne prijave imovinu ili poklon Uredu za borbu protiv korupcije ili daju lažne podatke, predviđen je rok od 15 dana da koriguju svoju prijavu. U suprotnom, nosioci javnih funkcija podliježu novanim kaznama, koje se kreću od 1.000 do 2.500 KM za kašnjenje u godišnjem prijavljivanju imovine, te u rasponu od 10.000 do 20.000 maraka za ostale prekršaje, kao što su neprijavljivanje imovine prilikom preuzimanja dužnosti, na zahtjev Ureda i poslije udaljavanja sa funkcije.
Na pitanje kako osigurati potpunu nezavisnost rada Ureda za borbu protiv korupcije, ako se ima u vidu da je isti osnovan uredbom Vlade KS i da njime rukovodi šef kojeg je imenovala Vlada, ministrica Brčić kaže da su se slična pitanja postavljala tokom javne rasprave o zakonu.
- Jasno je da bilo koje tijelo, odnosno organ mora imati svog osnivača. U slučaju Ureda, kako to predviđaju međunarodni standardi borbe protiv korupcije ali i domaće zakonodavstvo, osnivač je Vlada. Neovisnost garantuje činjenica da su rukovodilac i zaposlenici Ureda državni službenici, zaštićeni Zakonom o državnoj službi Kantona Sarajevo, a ne politički imenovane osobe. Dodatno, prateći najbolje svjetske prakse i preporuke EU eksperata, u prijedlog Zakona su uvrštene i odredbe o finansijskoj neovisnosti Ureda koja će se osigurati garancijom minimalnog procentualnog iznosa za finansiranje od budžeta Kantona. Na ovaj način isključuje se politička samovolja koja bi mogla imati pretenzije na rad Ureda - kaže Brčić.
Na predviđenom obrascu stoji da će nosioci javnih funkcija prijavljivati "pretpostavljenu vrijednost" svoje pokretne i nepokretne imovine. Zanimalo nas je znači li to u praksi da neko ko, naprimjer, posjeduje stan vrijedan 200.000 KM, a u prijavi napiše da je pretpostavljena vrijednost tog stana 100.000 KM, ne može odgovarati jer je naveo netačnu vrijednost?
- Unošenje pretpostavljene vrijednosti je prihvaćeni standard, kojeg, primjera radi, imate i u Hrvatskoj. Nabavna vrijednost bi bila vrlo problematična s aspekta protoka vremena zbog eventualnog umanjenja ili uvećanja vrijednosti usljed tržišnih uslova. Međutim, pretpostavljena vrijednost je segment koji podliježe provjerama. Ako je tržišna cijena kvadratnog metra stambenog prostora na Alipašinom polju u rasponu od, recimo, 1.300-1.800 KM, onda ću se ja, naprimjer, naći u problemu ukoliko navedem da je pretpostavljena vrijednost mog stana, preračunata u cijenu kvadratnog metra, 800 ili 3.000 KM – objašnjava ministrica Lejla Brčić.
Zakonom je propisano i da se lični podaci o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo čuvaju pet godina nakon završetka funkcije, a nakon toga se uništavaju.
foto: https://faktor.ba/vijest/sta-sadrzi-zakon-o-prijavi-imovine-u-ks-funkcioneri-mogu-primiti-poklon-ali-ne-skuplji-od-200-km-/26831 snapshot
