Vijeće ministara BiH upoznato je sa Četvrtim izvještajem Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije o monitoringu provođenja Strategije za borbu protiv korupcije 2015 - 2019 i Akcionim planom za njeno provođenje.
Prema Izvještaju, ostvaren je određeni pomak u provođenju Strategije, ali realnost stanja u BiH i percepcija korupcije zasjenjuju statističke pokazatelje njenog provođenja.
Tako je od ukupno predviđenih 226 aktivnosti njih 206 realizirano, od čega je 108 aktivnosti potpuno realizirano, 98 je djelomično, dok 20 aktivnosti nije realizirano.
Strategija i prateći akcioni plan sadrže pet strateških ciljeva, 69 strateških programa i 226 aktivnosti razvrstanih u 15 različitih vremenskih rokova.
Ovaj izvještaj je sačinjen na osnovu raspoloživih informacija dostavljenih od provodioca aktivnosti, neposredno provedenih aktivnosti Agencije, te tijela za sprečavanje korupcije u BiH, kao i drugih strateških partnera u implementaciji mjera i aktivnosti definiranih Strategijom i Akcionim planom.
Direktor APIK-a Hasim Šabotić ističe da je ipak potrebno uzeti u obzir da Agencija nema mogućnost da provjerava pouzdanost dostavljenih podataka.
- Bez obzira na eventualne rezerve koje se mogu javiti u pogledu pouzdanosti određenih podataka, četvrti izvještaj o monitoringu ipak predstavlja jedine zvanične podatke koji odražavaju i sublimiraju stepen sprovođenja - istakli su u Agenciji.
U odnosu na rezultate do 2014. godine, statistički ne mogu, kako su naveli, biti nezadovoljni sprovođenjem petog strateškog antikorupcijskog akta BiH.
- Međutim, realitet stanja u BiH kada je u pitanju pošast zvana korupcija, nažalost, ukazuje na potrebu preduzimanja konkretnih i odlučnijih mjera, postojanja veće političke volje i opredjeljenja te poštivanja vladavine prava - istaknuto je u dokumentu.
Naglašeno je i da je, iz prikaza o broju i vrsti osuđujućih presuda za djela koja se tiču korupcije na nivou cjelokupnog pravosudnog sistema u BiH, vidljivo da je u periodu trajanja strategije došlo do porasta broja osuđujućih presuda, uz napomenu da je broj uslovnih presuda izrazito veći od zatvorskih i novčanih kazni.
Identifikovali su i izazove koji su imali direktnu ili indirektnu refleksiju na efikasnost sprovođenja zadatih ciljeva. To su, na prvom mjestu, nedostatak političke i druge volje, veliki broj aktivnosti za čiju realizaciju su zaduženi svi subjekti u BiH, preambicioznost, uopštenost i neadekvatne formulacije dijela definisanih aktivnosti te nedostavljanje informacija sa pojedinih odgovornih adresa.
- Statistički gledano, iako je ostvaren određeni napredak u sprovođenju strategije, realitet stanja i percepcija korupcije zasjenjuju statističke pokazatelje - zaključeno je u informaciji u kojoj je ponovo naglašeno da ima manjkavosti i u samom zakonu o Agenciji za borbu protiv korupcije, što zahtijeva izmjene zakona, posebno u dijelu definisanja odgovornosti za neispunjavanje zakonskih obaveza.
O tim izmjenama pričalo se i prije nekoliko godina, a jedan prijedlog je i otišao u Parlament BiH, ali nije došao na dnevni red.
