- Provjera diploma se vrši u dvije faze. U prvoj Ured se obraća institucijama javnog sektora Kantona Sarajevo da nam dostave podatke o diplomama njihovih zaposlenih. Nakon što prikupimo ove podatke, Ured se obraća institucijama koje su izdale diplome. Nakon što prikupimo i ove podatke, putem informacionog sistema Ureda, kompariramo ove dvije grupe podataka, te u slučajevima gdje ne dođe do podudaranja ovih podataka, vršimo dublje pretrage i u konačnici se obraćamo Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo ako postoji osnov sumnje u vjerodostojnost/validnost konkretne diplome – navodi Kafedžić.

Pokrenute krivične prijave

Ističe da je u toku dosadašnjeg postupka revizije diploma, Ured uputio krivične prijave Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, za ukupno 15 osoba.

- Upućene su prijave zbog postojanja osnova sumnje da su ove osobe počinile krivično djelo Krivotvorenje isprave iz člana 373. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, na način što su prilikom prijema u radni odnos predale (upotrijebile) diplome, za koje je naknadnim provjerama utvrđeno da postoje sumnje u njihovu vjerodostojnost/validnost – kazao je Kafedžić.

Istakao je da daljnje aktivnosti u ovim predmetima ne zavise od Ureda, već su u nadležnosti tužilaštva i nadležnog suda.

- Ured će svakako nastojati intenzivirati aktivnosti u vezi s revizijom diploma u skladu sa svojim kapacitetima – kaže Kafedžić.

Navodi, također, da Ured ima namjeru da sačinjava periodične izvještaje koje će prezentirati javnosti, a koji će sadržavati podatke o zloupotrebama i njihovim počiniocima, institucijama na koje se odnose zloupotrebe, te ostale relevantne podatke, i kojima će se tražiti dosljedna odgovornost počinilaca zloupotreba.

- U slučaju utvrđenih nepravilnosti, pri provedbi aktivnosti koje sadrži Analiza antikorupcijskog okruženja u javnom sektoru u KS, a i drugim slučajevima utvrđenih nepravilnosti ili postojanja sumnje u iste, Ured postupa isključivo u skladu sa svojim nadležnostima. U slučaju povrede odredbi Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u KS, za povrede koje imaju obilježja prekršaja, Ured izdaje prekršajne naloge (do sada 227 izdatih naloga nosiocima javnih funkcija u KS), gdje se Ured pojavljuje i kao stranka u postupku kada se zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu. Također, Ured podnosi krivične prijave nadležnom tužilaštvu, u slučaju da povreda ovog zakona ima obilježja krivičnog djela. Na ovaj način uspostavljen je sistem odgovornosti za propuste nosioca javnih funkcija pri provedbi pomenutog zakona – kaže Kafedžić.

Navodi da prilikom uočenih nepravilnosti u postupcima zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajevo (koje uoči supervizor, koje zaprime kao prijave korupcije ili za koje saznaju na drugi način), Ured se obraća poslodavcu koji provodi javni oglas ili Vladi KS.

- Na ovaj način u toku 2020. godine poništeno 19 postupaka prijema u radni odnos. U slučaju da ne dođe do poništenja javnog oglasa ili kada se u toku postupka prijema u radni odnos uoči da je došlo do neke od povreda odredbi Ured se obraća Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS – Inspektorat rada, zaštite na radu i socijalne zaštite. Postupanje Ureda ovisi od toga ko je uočio nepravilnost i karaktera/odlika uočene nepravilnosti – kaže sagovornik.

Od januara kontrola javnih nabavki

Kaže da se u slučaju uočenih nepravilnosti u postupcima javnih nabavki koje provode institucije javnog sektora Kantona Sarajevo, Ured obraća nadležnim organima u zavisnosti od težine uočene povrede (Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, Agenciji za javne nabavke BiH i dr.).

Kafedžić najavljuje kako u januaru počinje primjena Uredbe o kontroli javnih nabavki a kojom se uređuju pravila i procedure u postupku javnih nabavki, obavezujuće za sve institucije javnog sektora Kantona Sarajevo.

- Uredbom se uspostavlja sistem kontrole javnih nabavki, koji podrazumijeva kontrolu zakonitosti i kontrolu svrsishodnosti nabavki, a za Ured je propisana vrlo odgovorna uloga kontrolora javnih nabavki. U konačnici, namjera je da javne nabavke budu javne, da nema tajni u javnim nabavkama – zaključuje Kafedžić.