Stanje u Bosni i Hercegovini tokom 2020. godine naročito zabrinjava imajući u vidu činjenicu da nadležne institucije nisu obuzdale korupciju i pored podrške domaćih i međunarodnih partnera angažovanih u borbi protiv korupcije, piše Face.ba.
O tome zašto se nisu mnoge situacije spriječile, zašto se izvršioci koruptivnih radnji ne kažnjavaju te šta je najbolja prevencija korupcije razgovarali smo sa Hasimom Šabotićem direktorom Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.
1.Bosna i Hercegovina nalazi se na 101. mjestu, od ukupno 180 zemalja uključenih u posljednjem istraživanju o korupciji. Vaš komentar ?
Prema posljednjem objavljenom istraživanju TI BiH nalazimo se na nezavidnom 101. mjestu najkorumpiranijih zemalja svijeta, što je u posljednjih deset godina najlošija pozicija BiH na ovoj skali. I to svima nama treba da bude ozbiljan alarm za uzbunu i buđenje!
Rekli bismo da je osnovni problem za tako poražavajuće stanje slabo ili gotovo nikakvo procesuiranje takozvanih visokih slučajeva korupcije!
Koliko god Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije donosila preventivne mjere i istrajavala na njihovom provođenju, najbolja prevencija korupcije je upravo represija.
Kada vidimo da se korupcija kažnjava, kada ne bude nedodirljivih, budimo sigurni da će stopa korupcije rapidno početi padati. - odgovara za faceplus Šabotić.
2.Prema indexu percepcije korupcije (CPI ) BiH je ove godine ocjenjena sa 36, na skali od 0 do 100 što je najlošiji rezultat od 2012 godine. Zašto Bosna i Hercegovina konstantno nazaduje?
Osim neprocesuiranja takozvanih visokih slučajeva korupcije, što je ozbiljan problem u BiH, gledano sa društvenog aspekta, u našoj zemlji postoje navike koje je veoma teško promijeniti. Kod nas se kupuje mjesto u vrtiću, radno mjesto, grobno mjesto i sve se to smatra normalnim. Počastiti, platiti za uslugu, nagraditi za urađen posao, za koji se već prima redovna plata, sve je to nekako u BiH normalno i uobičajeno. I to se mora promijeniti i u tom smislu promjena treba da počne u svakome od nas. Jer za korupciju je, ipak, potrebno dvoje!- dodaje.
3.Šta je najviše doprinjelo ovako velikom padu BiH?
Osim ovoga o čemu sam ranije govorio, tome je sigurno doprinijela i činjenica da BiH, u sistemskom smislu, čini malo da smanji korupciju. Tu prije svega mislim na provođenje GRECO preporuke, za koje u BiH mora biti osigurana odgovarajuća zakonodavna i institucionalna podrška.
U Izvještaju EK iz 2019. godine jasno stoji da svi nivoi vlasti u BiH pokazuju znakove političke zarobljenosti što direktno utječe na svakodnevni život građana. Osim toga, ocijenjeno je kako nije postignut napredak u efikasnoj primjeni antikorupcijskih strategija i akcionih planova, te jasno stoji da neusklađenost zakonodavstva u cijeloj zemlji i slaba institucionalna saradnja i koordinacija i dalje koče borbu protiv korupcije.
Osim toga, potcrtano je i da su učinci prevencije i represije korupcije na visokom nivou vrlo ograničeni i to zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja.
4. Da li je korupcija u BiH postala jednostavno dio nje, pa zbog toga i nemamo kritičan odnos prema istoj?
Kada nemate adekvatnu kaznu za korupciju kao što je to u BiH, ona počinje puštati korijene i, takoreći, udomaćuje se. Prijave koje nama dolaze jasno pokazuju da niti jedna sfera života i rada u našoj zemlji nije izuzeta od korupcije. To znači da govorimo o sistemu. A protiv sistemske korupcije može se boriti samo sistemskim sredstvima. - nastavlja Šabotić
„Korupcija cvjeta ponajprije tamo gdje su demokratski temelji oslabljeni, i to, kako smo vidjeli u brojnim zemljama, koriste populistički političari"
5.Korupcija i organizovani kriminal u Bosni i Hercegovini su veliki problem, zašto je Bosni i Hercegovini potrebna Evropska unija da joj to kaže?
U svakom izvještaju Evropske komisije možete pročitati da je korupcija široko rasprostranjena u BiH i da svi nivoi vlasti pokazuju znakove političke zarobljenosti što direktno utječe na svakodnevni život građana.
Mada, nama to ne mora reći niko iz EU. Mi smo vrlo dobro svjesni toga i kao država moramo naći snage da se protiv toga borimo.
U BiH se, nažalost, pojedinci, a vrlo često i institucije ponašaju kao da je korupcija nešto što se dešava nekome drugom, a ne nama. Sve dok budemo imali takav stav, bit ćemo jedna od zemalja sa najvećom stopom korupcije u svijetu.
6.Uspostavljanje funkcionalne i samoodržive zemlje i njen napredak ka evropskim integracijama u velikoj mjeri uslovljen je rezultatima antikorupcionih reformi, smatrate li da će BiH ovim tempom još dugo čekati na to?
Rado bih vjerovao da neće i da će se nešto promijeniti. Međutim, kao direktor ove agencije uvjerio sam se u to koliko je teško dobiti podršku određenih nivoa vlasti na tom putu. Da ima političke volje, ova Agencija bi imala drugačiji status, ali i maksimalnu podršku svih organa vlasti u BiH. Borba protiv korupcije trebala bi da je u interesu svih nas i da nismo kao društvo fragmentirani u tom pogledu.
Pogledajte samo preporuke iz naših godišnjih izvještaja koje šaljemo Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje. Preporuke su stalno iste, što znači da se ništa ne čini da se po njima postupi. Agencija dobije podršku Parlamentarne skupštine BiH, ali preporuke nikada ne budu provedene od organa vlasti čija je to nadležnost.
7.Ako fenomen zarobljene države posmatramo kao zatvoren krug, uticaji političkih elita i moćnih oligarhija koje se manifiestuju u donošenju zakona koji su većinom u njihovom interesu zbog čega se jako puno čeka na smjenu istih?
Bez želje i odlučnosti donosilaca odluka na političkom i administrativnom nivou ne može se očekivati preduzimanje konkretnih i angažiranih mjera u borbi protiv korupcije, jer će one ili izostati ili biti kampanjske i selektivne.
S obzirom na to da je korupcija uvijek u vezi sa procesom donošenja odluka, treba težiti tome da proces donošenja odluka bude u što manjoj mjeri prepušten slobodnoj procjeni donosilaca odluka. Umjesto toga, potrebno je osmisliti i provoditi odlučivanje u jasno definisanoj proceduri, na osnovu preciznijih kriterija i uz otvorenost procesa ka javnosti.
Neophodno je i preispitivanje nivoa i neophodnosti diskrecionih ovlaštenja kao bitnog segmenta prevencije korupcije, te podizanje svijesti javnosti kako o rizicima diskrecionog odlučivanja, tako i o načinu na koji će civilno društvo pratiti da li se ta ovlaštenja koriste u skladu sa svrhom zbog koje postoje.
8. Afera "Potkivanje", gdje su postojala tri aktera: predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV BiH) Milan Tegeltija, inspektor Agencije za istrage i zaštitu Marko Pandža i zviždač-biznismen Nermin Alešević ostala je bar za javnost nedovršena, zašto se realizacija ovakvih afera ne uradi po kratkom postupku?
Tužilaštvo BiH, u okviru svojih ovlaštenja i nadležnosti, u ovakvim slučajevima treba da izvrši sve potrebne provjere navoda, medijske istupe, objavljene snimke i da saopći građanima šta se desilo. Ukoliko bi Tužilaštvo brzo reagovalo, ispitalo sve činjenice i okolnosti kako se ovo desilo, mislim da bi se djelimično vratilo povjerenje kod građana kada je u pitanju pravosuđe.
Građani BiH sve manje povjerenja imaju u pravosudne institucije koje su zadužene za spriječavanje i kažnjavanje korupcije i koruptivnih djela
S druge strane, o napretku u borbi protiv korupcije, kao što sam već rekao, moći ćemo govoriti tek kada budu procesuirani visoki slučajevi korupcije. Siguran sam da bi to poslužilo kao najbolji primjer volje nadležnih institucija i države da se bori protiv korupcije, te da odlučno krene u obračun sa ovim oblikom kriminala u BiH.
"Postoji strah kod ljudi da ne dođe do etiketiranja, nekih neželjenih posljedica po pitanju radno-pravnog statusa, pokretanja disciplinskog postupka, pomjeranja na drugo radno mjesto itd."
10.Koje i kakve izmjene zakona su neophodne da bi tužilački i pravosudni sistem u BiH funkcionisao na brži, jednostavniji i pravedniji način?
Da bismo ojačali sistem prevencije i borbe protiv korupcije u BiH neophodno je usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača, osiguravanje djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije, usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke, osiguravanje efikasne saradnje tijela za provođenje zakona sa tužilaštvima, demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou, te depolitizacija i restrukturiranja javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.
