Premijer KS-a i članovi Vlade, zastupnici Skupštine, gradonačelnik i općinski načelnici, direktori i zamjenici direktora agencija, fondova, javnih preduzeća, javnih ustanova i institucija, kao i svi drugi javni funkcioneri u kantonu biće obavezni dostavljati sve podatke o svojoj pokretnoj i nepokretnoj imovini čija vrijednost prelazi 5.000 KM.
Zastupnici u Skupštini KS-a jednoglasno su usvojili Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u KS-u, koji obavezuje izabrane zvaničnike na prijavu imovine i prihoda, kao i poklone koje dobijaju tokom obavljanja javne funkcije. Tako će ubuduće premijer KS-a i članovi Vlade, zastupnici Skupštine, gradonačelnik i općinski načelnici, direktori i zamjenici direktora agencija, fondova, javnih preduzeća, javnih ustanova i institucija, kao i svi drugi javni funkcioneri u kantonu biti obavezni dostavljati sve podatke o svojoj pokretnoj i nepokretnoj imovini čija vrijednost prelazi 5.000 KM.
Prema riječima ministrice pravde i uprave Lejle Brčić, ključni ciljevi donošenja ovog zakona su osiguranje većeg stepena transparentnosti i zaštita integriteta javne funkcije, sprječavanje koruptivnog djelovanja za vrijeme obavljanja javne funkcije, kao i sprječavanje nezakonitog bogaćenja. - Ako hoćemo da obnašamo javnu funkciju, moramo staviti javni interes ispred privatnog i moramo učiniti informacije o sebi dostupnim kako bi građani vjerovali u naše poštenje koje deklarativno prezentujemo, kazala je Brčić, dodavši da je za sprovođenje ovog zakona nadležan Ured za borbu protiv korupcije KS-a.
Ona je navela da je za one koji ne prijave imovinu ili poklon Uredu za borbu protiv korupcije ili daju lažne podatke, predviđen rok od 15 dana da koriguju svoju prijavu. U suprotnom, nosioci javnih funkcija podliježu novčanim kaznama, koje se kreću do 2.500 KM za kašnjenje u godišnjem prijavljivanju imovine, te do 20.000 KM za ostale prekršaje, kao što su neprijavljivanje imovine prilikom preuzimanja dužnosti, na zahtjev Ureda i poslije udaljavanja sa funkcije.
Zakon je definisao da poklon u vrijednosti do 200 KM nosioci javne funkcije mogu zadržati i ne trebaju ga prijaviti, dok će se oni koji prelaze ovu vrijednost smatrati mitom. Zakon posebno tretira protokolarne poklone, koji se mogu primiti i bit će vlasništvo institucije. Svi primljeni pokloni, imena osoba koje su uručile poklon i vrijednost poklona bit će obavezno unošeni u registar. Iako su glasali za njega, zastupnici SDA imali su dosta zamjerki na zakon, za kojeg smatraju da ništa neće donijeti građanima niti će smanjiti korupciju. Naročito ih je zanimalo zbog čega je promijenjen prijedlog zakona u odnosu na nacrt. - Potpuno se promijenila suština zakona od nacrta do prijedloga. Mi smo htjeli da se zakonom utvrđuje porijeklo imovine što je i najvažnije pitanje. To je izbačeno, ne postoji ni u samom nazivu zakona, niti u sadržaju. Žao mi je što nisu obavljene konsultacije sa ministarstvima pravde na državnom i federalnom nivou, jer je na federalnom nivou upravo izrađen radni materijal, zakon koji je usaglašen i harmoniziran sa međunarodnim institucijama.
Sve je propisano u tom zakonu i rješenja su mnogo bolja. U ovom našem ima jako puno nedoumica, posebno u djelu provedbe zakona. Mislim da je ovo više populistička priča, suština je zaobiđena, kazao je zastupnik Aljoša Čampara (SDA). Izrazio je žaljenje što zakon ne tretira ranije ministre, zastupnike, direktore javnih preduzeća i ostale funkcionere koji su se obogatili. - Zakon amnestira sve druge zvaničnike koji su obnašali funkcije 20 godina. Njima se imovina neće provjeravati. Ko je jamio, jamio, idemo dalje, a šta je bilo zaboravit ćemo, naglasio je Čampara. Ministrica Brčić kazala je da su primjedbe zastupnika SDA neutemeljene, te da se niko od njih nije na bilo kakav način uključio u javne konsultacije i javnu raspravu. - Ono što se sada najviše problematizira je naziv zakona, odnosno brisanje te riječi utvrđivanje porijekla. Podsjećam da se utvrđivanjem porijekla imaji pravo baviti samo istražne institucije i praktično smo samo načinili formalnu korekciju naziva zakona i uskladili sa intencijom, pojasnila je Brčić. Na današnjoj sjednici zastupnica Neira Dizdarević (Naša stranka) uputila je inicijativu da se 50.000 KM namijenjenih za pronalazak ubice Edina Gačića preusmjeri za liječenje teško oboljelog sedmogodišnjeg dječaka Maka Hasića, dok je zastupnica Jasmina Biščević-Tokić (SDA) inicirala osnivanje kantonalnog fonda solidarnosti čiji je cilj finansijska pomoć u dijagnostici oboljenja i liječenju djece kojoj je potreban medicinski tretman u inozemstvu. (Oslobođenje/Emira Asotić)
